Globalna tržišta u stanju uzbune, Evropa sprema suspenziju američkog trgovinskog sporazuma

Globalna tržišta su u stanju pripravnosti dok se Evropa sprema da suspenduje odobravanje trgovinskog sporazuma sa SAD-om.

Evropski parlament planira da suspenduje odobravanje trgovinskog sporazuma sa SAD-om dogovorenog u julu, prema izvorima bliskim Odboru za međunarodnu trgovinu.

Suspenzija bi trebala biti objavljena u Strazburu u Francuskoj u srijedu. Ovaj potez predstavlja novu eskalaciju tenzija između SAD-a i Evrope, u trenutku kada Donald Trump pojačava napore da preuzme Grenland, prijeteći tokom vikenda novim carinama zbog tog pitanja.

Zastoj je uzdrmao finansijska tržišta, ponovo pokrenuvši priče o trgovinskom ratu i mogućoj odmazdi protiv SAD-a zbog njegovih trgovinskih mjera.

Dionice s obje strane Atlantika pale su u utorak, a evropska tržišta bilježe drugi dan zaredom gubitke. U SAD-u je Dow Jones pao za više od 1,7 posto, S&P 500 za više od 2 posto, dok je Nasdaq zatvorio oko 2,4 posto niže.

Berze u azijsko-pacifičkom regionu u srijedu su imale mješovite rezultate, s glavnim indeksima u Japanu i Hong Kongu koji su blago pali, dok su dionice u Hong Kongu i kontinentalnoj Kini blago porasle.

Cijena zlata nastavila je rast i prvi put je premašila 4.800 dolara po unci, dok je cijena srebra pala u odnosu na rekordni nivo iz ponedjeljka iznad 95 dolara po unci.

Plemeniti metali se smatraju sigurnijom imovinom u vremenima neizvjesnosti, a cijene zlata i srebra snažno su porasle tokom protekle godine.

Na valutnim tržištima američki dolar je ostao stabilan u odnosu na glavne valute, nakon što je tokom noći pao za 0,5 posto, što je bio najveći dnevni pad od početka decembra.

Trgovinske tenzije između SAD-a i Evrope bile su ublažene nakon što su dvije strane u julu postigle sporazum na Trumpovom golf terenu Turnberry u Škotskoj.

Tim sporazumom su američke carine na većinu evropske robe postavljene na 15 posto, u odnosu na 30 posto koliko je Trump ranije prijetio u sklopu talasa carina nazvanog Dan oslobođenja u aprilu. Zauzvrat, Evropa je pristala na ulaganja u SAD i na promjene na evropskom kontinentu za koje se očekuje da će povećati američki izvoz.

Sporazum još uvijek mora dobiti odobrenje Evropskog parlamenta da bi stupio na snagu.

Međutim, u subotu, samo nekoliko sati nakon Trumpove prijetnje carinama zbog Grenlanda, Manfred Weber, uticajni njemački zastupnik u Evropskom parlamentu, izjavio je da odobrenje u ovoj fazi nije moguće.

Bernd Lange, predsjedavajući Odbora za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta, rekao je da nema alternative osim suspenzije sporazuma zbog prijetnji povezanih s Grenlandom.

Prijeteći teritorijalnom integritetu i suverenitetu države članice EU i koristeći carine kao sredstvo prisile, SAD podriva stabilnost i predvidivost trgovinskih odnosa između EU i SAD-a, rekao je Lange, čiji odbor mora dati saglasnost prije konačnog glasanja u parlamentu.

Ne postoji alternativa osim da se obustavi rad na dva zakonodavna prijedloga iz Turnberryja dok SAD ne odluči ponovo krenuti putem saradnje umjesto konfrontacije i prije nego što se preduzmu daljnji koraci, dodao je.

Odluka otvara pitanje da li će EU krenuti naprijed s prijetnjama odmazdom protiv SAD-a.

Blok je prošle godine najavio mogućnost uvođenja carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura kao odgovor na Trumpove carine s Dana oslobođenja, ali je taj plan stavio na čekanje dok su se finalizirali detalji sporazuma.

To odlaganje ističe 6. februara, što znači da će carine EU stupiti na snagu 7. februara ako blok ne odluči produžiti rok ili odobriti novi sporazum.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron među onima je koji pozivaju EU da razmotri opcije odmazde, uključujući instrument protiv prisile, poznat kao trgovinska bazuka.

Beskrajno gomilanje novih carina iz Washingtona je suštinski neprihvatljivo, posebno kada se koriste kao poluga protiv teritorijalnog suvereniteta, rekao je Macron u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Američki odgovor

Govoreći također u Davosu, američki ministar finansija Scott Bessent ponovio je upozorenje evropskim liderima da ne uzvraćaju mjerama, pozivajući ih da budu otvorenog uma.

Poručujem svima da se povuku korak unazad, duboko udahnu i da ne uzvraćaju, predsjednik će sutra biti ovdje i prenijet će svoju poruku, rekao je.

Ministar trgovine Howard Lutnick i američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer upozorili su da SAD neće ostaviti odmazdu bez odgovora.

Iskustvo mi pokazuje da kada zemlje slijede moj savjet, obično prođu dobro, a kada ga ne slijede, dešavaju se lude stvari, rekao je Greer, prema navodima Agence France-Pressea.

SAD su ranije izrazile nestrpljenje zbog sporog evropskog napretka u odobravanju sporazuma, usljed stalnih nesuglasica oko carina na tehnologiju i metale.

SAD i Evropska unija od 27 država međusobno su najveći trgovinski partneri, s više od 1,6 biliona eura razmjene robe i usluga u 2024. godini, prema evropskim podacima. To čini gotovo trećinu ukupne svjetske trgovine.

Kada je Trump prošle godine počeo najavljivati carine, to je izazvalo prijetnje odmazdom brojnih političkih lidera, uključujući i one u Evropi.

Na kraju su se mnogi ipak odlučili za pregovore.

Samo su Kina i Kanada ostale pri prijetnjama uvođenjem carina na američku robu, pri čemu je Kanada u septembru tiho povukla većinu tih mjera, zabrinuta zbog štete po vlastitu ekonomiju.

U govoru u Davosu u utorak, kanadski premijer Mark Carney pozvao je srednje sile da se udruže kako bi se suprotstavile svijetu u kojem vlada pravo jačega, za koji je upozorio da se pojavljuje.

Kada pregovaramo samo bilateralno s hegemonom, pregovaramo iz pozicije slabosti, prihvatamo ono što nam se nudi i takmičimo se ko će biti popustljiviji, rekao je. To nije suverenitet, to je gluma suvereniteta uz prihvatanje podređenosti.

U pozadini trgovinskih tenzija nalazi se i predstojeća odluka Vrhovnog suda o tome da li su mnoge carine koje je Trump najavio prošle godine zakonite.